“Poliklinika Srčana Zagreb ustanova je koja traje već 75 godina, a sve je počelo jednom odlukom. U studenom 1950. godine, na prijedlog povjerenika za narodno zdravlje dr. Miljenka Krausa, Narodni odbor grada Zagreba osnovao je Dispanzer za bolesti srca. Bila je to skromna, ali vizionarska zamisao da se srčane bolesti ne liječe tek kad postane kasno, nego da im se pristupi preventivno, s mjerama koje dolaze prije simptoma“, rekao je u uvodu svojeg predavanja prim. dr. Goran Krstačić ravnatelj Poliklinike.
Klub zdravstvenih djelatnika nastavio je s ciklusom predavanja vezanih za prevenciju različitih vrsta bolesti. Predavanje Rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti održano je 31. ožujka 2026. u prostorijama Udruge.
Prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana u Zagrebu na početku predavanja predstavio je ukratko ustanovu čiji je ravnatelj i koja brine o našem srcu. Desetljećima se ustanova mijenjala, rasla i prilagođavala. Mijenjala je naziv, selila, a nakon teških razaranja u potresima 2020. godine, temeljito je obnovljena. Danas, pod imenom Poliklinika Srčana, smještena je na dvije lokacije u Zagrebu i nosi sa sobom 75 godina znanja, iskustva i tisuće spašenih života.
Kardiovaskularne bolesti – neprijatelj koji ne čeka
Kardiovaskularne bolesti (KVB) danas su vodeći uzrok smrti u svijetu. Procjenjuje se da će do 2030. taj broj narasti s današnjih 20,5 milijuna na čak 23 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. U Europi, bolesti srca i krvnih žila odgovorne su za 45 % svih smrtnih ishoda — svake su godine uzrok smrti za oko četiri milijuna Europljana. Hrvatska nije iznimka. U 2024. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 20 303 osobe, što čini 39,1% svih smrtnih slučajeva u zemlji. Iako vlada mišljenje da muškarci više obolijevaju, žene su pogođene nešto više i one čine 58 % od ukupnog broja umrlih od KVB-a. U Bosni i Hercegovini, iste je godine od ovih bolesti izgubilo život gotovo 16 000 ljudi. Ono što ove statistike čini još poraznijima jest gorka istina da je velik dio tih smrti bilo moguće spriječiti.
Projekt koji je promijenio pravila igre: Žene i srce
U Poliklinici Srčana 2021.godine rodila se ideja. Što bi se dogodilo kad bismo posve zdravim ženama, bez ikakvih simptoma, ponudili mogućnost provjeriti stanje svojeg srca, ne rutinskim pregledom, nego preciznim, visokoosjetljivim biomarkerom koji otkriva i najsitnije znakove oštećenja srčanog mišića? Tako je nastao projekt Žene i srce u suradnji s Gradom Zagrebom, a pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krstačića. Ciljna skupina bile su žene starije od 45 godina, asimptomatske, bez ikakvih vidljivih tegoba. Ključni alat bila je analiza visokoosjetljivog Troponina I (hs-TnI), bio markera koji u krvi može detektirati mikroskopska oštećenja srca i klasificirati rizik na nizak, srednji i visoki, čak i kod osoba koje se osjećaju sasvim dobro. Rezultati su bili porazni i istodobno ohrabrujući. Od 3000 žena starijih od 45 godina koje su sudjelovale u projektu, čak 9,88 % imalo je povišene vrijednosti hs-TnI, što ih je svrstalo u kategoriju povišenog rizika. Više od 72 % žena imalo je previše kolesterola. Svaka šesta imala je povišen šećer u krvi. Svaka četvrta pokazivala je znakove upale koji su tihi signal za kardiovaskularni incident koji dolazi. Od 293 žene kod kojih je hs-TnI bio povišen i koje su ušle u daljnju dijagnostiku, 45 ih je završilo na koronarnoj angiografiji, a 16 je dobilo stent — intervencionalni zahvat koji sprečava srčani udar.
Priča i primjer jedne od njih
Doktor Krstačić naveo je jedan primjer, ženu od 45 godina, nekadašnju profesionalnu atletičarku, i dalje aktivnu, s povremenom nelagodom u prsištu. Novinarka je, prati zdravstvo. Uključuje se u projekt. Krvna slika pokazuje zabrinjavajuće vrijednosti: visoko osjetljivi Troponin I na razini 10,4 pg/mL — u zoni visokog rizika. LDL kolesterol na 4,2, trigliceridi povišeni, HbA1c na 6,2 % — korak do dijabetesa. Tlak 141/87. Puši.
EKG pokazuje hipertrofiju lijevog ventrikula. Ergometrija je pozitivna, bol u prsištu, sniženje ST-segmenta. SPECT scintigrafija otkriva smanjenu perfuziju dijela srčanog mišića. U kolovozu 2024. radi se koronarna angiografija. Rezultat: značajno sužene dvije koronarne arterije, LAD i RCA. Ugrađuju se dva DES stenta.
Devet mjeseci poslije, kontrolni nalazi pokazuju transformaciju: Troponin I pao na 4,0, LDL kolesterol na 1,4, upalni marker hs-CRP normaliziran. Bez projekta Žene i srce priča vjerojatno ne bi dobro završila.
Od projekta do prakse
Rezultati govore sami za sebe. Projekt Žene i srce nije ostao samo istraživanje. Od 1. veljače 2024. postao je sastavni dio redovite medicinske prakse u Hrvatskoj, a trošak hs-TnI analize u potpunosti se refundira kroz HZZO. Proširen je i na muškarce, a nova dobna granica spuštena je na 40 godina. U 2024. godini u program je ušlo gotovo 1200 pacijenata (994 žene i 174 muškarca između 40 i 70 godina). Kod gotovo 2 % muškaraca Troponin I bio je u zoni visokog rizika. Više od 67 % sudionika imalo je povišen kolesterol. Gotovo 80 % ispitanika nikad nije napravilo MSCT koronarografiju. Projekt je međunarodno priznat i objavljen u uglednim medicinskim časopisima — International Journal of Cardiology i Canadian Journal of Physiology and Pharmacology — te nagrađen na globalnoj razini: UNIVANTS Healthcare Excellence Award 2024. u Chicagu, nagradom Grada Zagreba za zdravstvo i prvom nagradom za najbolji preventivni program u RH za 2024.
Budućnost: Kardiovaskularni print
Kardiovaskularni print, program je rane dijagnostike koji se ove godine proširuje za osobe od 35 do 70 godina. Uz već poznate laboratorijske pretrage, uvodi se i digitalna ehokardiografija s umjetnom inteligencijom, sustav koji u stvarnom vremenu analizira srce na način koji nadilazi mogućnosti oka. Paralelno, projekt TELECORDIS širi preventivnu kardiologiju izvan Zagreba — u Križevce, Đurđevac, Krapinu, ali i do Raba, Visa, Hvara, te mjesta u slavonskom i dalmatinskom zaleđu. Kardiolog, obiteljski liječnik i pacijent, svi zajedno, virtualno, u jednoj ordinaciji.
Iza svega stoji jedna jednostavna, ali duboka poruka: srce ne čeka. Kardiovaskularne bolesti ubijaju tiho, bez najave, često upravo one koji misle da su zdravi. Jedini odgovor koji funkcionira nije liječenje, nego rano otkrivanje dostupno svima, a upravo to desetljećima radi Poliklinika Srčana. (GJ)
