”Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana, ali mogu biti pokretači razvoja ako im damo kvalitetne projekte, jasna pravila i dugoročnu viziju”, rekao je Draženko Mamić, predsjednik Udruge Prsten, na početku još jednog od niza uspješnih poslovnih foruma koje organizira Udruga Prsten…
Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske – Kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo bila je tema ovogodišnjeg foruma Udruge Prsten koji je, pod pokroviteljstvom Vlade RH, održan 7. svibnja u hotelu Zonar Zagreb.
Forum je okupio visoke državne dužnosnike, poduzetnike, ravnatelje institucija, među kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Danijela Blažanović, ministri Tomislav Ćorić i Alen Ružić te brojni članovi i prijatelji Prstena.
Forum su otvorili predsjednik Udruge Draženko Mamić i predsjednik Kluba poduzetnika Pavo Ćorluka. ”Kapital kojim raspolažu mirovinski fondovi omogućuje im da budu pokretači razvoja. Danas pitanje ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturu nije samo pitanje prinosa, to je pitanje smjera razvoja Hrvatske”, rekao je Mamić te zaključio da Hrvatska ne treba birati između sigurnosti mirovinskih osiguranika i gospodarskog rasta. Hrvatska može i mora imati oboje.
”Hrvatska ima kapital, znanje, i poduzetnike koji znaju ulagati, rasti i stvarati vrijednost. Ali, ono što često nedostaje jest snažnija i sustavnija povezanost između dostupnog kapitala i realnog sektora. Mirovinski fondovi upravljaju značajnim sredstvima i jedan su od najvažnijih izvora dugoročnog kapitala”, rekao je u pozdravnom govor Pavo Ćorluka te iznio i podatke o poduzetnicima članovima Prstena i njihovu doprinosu hrvatskom gospodarstvu.
Predsjednik Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima i predsjednik Uprave Allianza ZB Kristijan Buk otvorio je temu foruma prezentacijom Dosadašnja ulaganja mirovinskih fondova. Govorio je o kapitalu koji je stajao iza rasta kompanija, ulozi fondova koja je i stabilizacijska, a imao je i poruku poduzetnicima da kapital mora biti investibilan. ”Mirovinski fondovi čuvaju mirovine, ulažu u Hrvatsku i biraju najbolje za članove”, objasnio je Buk.
Ovogodišnji forum imao je i tzv. aktualni sat. Naime, član Udruge novinar Žarko Ivković razgovarao je s predsjednikom Vlade o radu Vlade, svim postignućima, o trenutačnim događanjima u Hrvatskoj i svijetu. Iznesen je niz zanimljivih informacija, a predsjednik Plenković zahvalio je i čestitao na predanom radu Udruzi Prsten, osobito na povezivanju Hrvata koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a koji žive i rade u Hrvatskoj, istaknuvši njihov značajan doprinos hrvatskom društvu. Izdvojio je aktivnosti Udruge u prenošenju znanja i iskustava, kao i potpore mladima kroz stipendije, što je ocijenio možda i najvećom vrijednosti. ”Više od milijun i 300 tisuća Hrvata, dodao je, podrijetlom je iz Bosne i Hercegovine i to govori o neraskidivoj vezi između Hrvata u domovini i Hrvata u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod.”
PANEL – Budućnost ulaganja mirovinskih fondova u hrvatsko gospodarstvo
Nakon razgovora najavljena je panel-rasprava, a uvod u panel bilo je izlaganje ministra Alena Ružića, koji je istaknuo da Hrvatska danas ima oko 1,23 milijuna umirovljenika, dok su ovogodišnja proračunska izdvajanja za mirovine veća od 10,2 milijardi eura. ”Omjer umirovljenika i osiguranika od 1 : 1,41 uz nepovoljne demografske trendove onemogućuje da država dugoročno sama nositi cijeli teret. Zato je jačanje kapitaliziranog sustava, drugog i trećeg stupa, ključno”, rekao je i dodao kako je jasno da Hrvatska ima snažan kapitalizirani mirovinski sustav i priliku da domaća štednja bude snažniji pokretač domaćeg rasta.
U panelu su sudjelovali: Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe d. d., Rosa Marić, predsjednica Uprave PBZ Croatia osiguranje, Martina Veri, članica Upravnog vijeća HANFA-e.
Moderator panel-rasprave bio je Tomislav Kesić, profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i managmenta. Kako upotrijebiti imovinu i znanje mirovinskih fondova, da uz dobre prinose za svoje članove, ulažu više u gospodarstvu RH, bilo je jedno od pitanja o kojima su sudionici panela razgovarali. Čula su se različita razmišljanja. Ministar financija Ćorić smatra da mirovinski fondovi prije svega prilike za ulaganja trebaju tražiti “vani”, pri čemu je kao primjere “svjetskih igrača” naveo skandinavske fondove. “Hrvatska je premala ekonomija i nema snagu apsorbirati više stotina milijuna novog ‘keša’ koji svake godine ulazi u mirovinske fondove”, istaknuo je Ćorić. Otklonio je ideju da bi “mirovinci” mogli ulagati u željezničku infrastrukturu, pa tako i u kontekstu nizinske pruge do riječke luke. Projekti revitalizacije željeznice su po Ćorićevim riječima skupi, iscrpljujući i ne mogu ispuniti preduvjete za ulaganja fondova.
Kad je riječ o hrani i njezinoj proizvodnji počasni predsjednik Prstena i vlasnik Žita d. d. rekao je da se primjerice često govori o navodnjavanju i potrebi investiranja u navodnjavanje, a pritom zaboravlja da se ne navodnjavaja sve, već samo voće i povrće… I panel-rasprava pokazala je da su mirovinski fondovi tema o kojoj će se još razgovarati.
Na kraju foruma predsjednik Udruge zahvalio je svim sudionicima, panelistima, partnerima i gostima. “Ključna poruka današnjeg foruma je jasna: kapital mirovinskih fondova može i treba sudjelovati u razvojnim projektima Hrvatske, u infrastrukturi, energetici, prehrambenoj, sigurnosti, tržištu kapitala i novim investicijskim modelima, ali uvijek pod jednim temeljnim uvjetom: da je svaka investicija tržišno opravdana, transparentna i u najboljem interesu članova fondova“, rekao je Mamić. (GJ)
