Cilj tribine bio je povezati mlade Prstena kako bi oni svojim novim idejama i iskustvom pridonijeli razvoju Udruge u novom desetljeću, a ako je suditi po velikom odazivu i iskusnih i mladih članova, i prijatelja Prstena, možemo zaključiti da Udruga Prsten ima perspektivnu budućnost, ali i da ona ovisi o svima nama
Ima li Prsten budućnost, kako aktivirati postojeće i privući novo članstvo, kako animirati mlade – pitanja su koja su potaknula Udrugu Prsten na organizaciju tribine kako bi se uoči 20. obljetnice njezina utemeljenja otvoreno razgovaralo o budućnosti Prstena.
Tim povodom 10. listopada 2024. u dvorani M SAN Grupe u Buzinu okupili su se brojni članovi i prijatelji Prstena, oni koji su Prsten stvarali od prvih dana i aktualno vodstvo Udruge, naši mladi i oni koji bi tek mogli ući u krug Prstena.
Tribina pod nazivom Budućnost Prstena održana je na temu aktivnijeg angažmana mlađih članova i druge generacije Prstena, a program su pripremili i vodili dopredsjednica Udruge Gordana Jelavić i član Upravnog odbora Stipe Ćorluka.
Osim što su uspješno prezentirali međugeneracijsku sinergiju, uz duhovite komentare, otkrili su kako su neki u Prstenu našli ne samo nove prijatelje nego i životnog partnera, jer je svrha ovog okupljanja povezivanje mladih kako bi nastavili pronositi misiju i unaprijedili viziju Prstena.
Nastavak tribine protekao je u interakciji svih sudionika, prožet finom dozom bosanskog humora, kako to obično biva kad se okupe prstenovke i prstenovci.
O povijesti Prstena govorio je počasni predsjednik Udruge Pavo Zubak, a o Prstenu danas predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić.
Zubak: Promijenili smo imidž i doživljaj Hrvata iz BiH
Uoči obilježavanja jubilarne obljetnice Prstena, Zubak je kazao kako je 20 godina u povijesnom kontekstu i životu malo, ali puno u životu i radu neke udruge. Istaknuo je kako je Prsten nastao kao rezultat ljudske potrebe za organiziranim okupljanjem u zajednicu koju povezuju zajednički interesi i ciljevi. Pojašnjavajući definiciju zajednice, jednostavnije (brak, obitelj, sportske i druge skupine) i složenije (nacionalne, društvene, zavičajne, lokalne, globalne, tradicionalne), kazao je kako se stalno nameće legitimno pitanje o smislu postojanja Prstena.
Je li Prsten zajednica organizirana oko zajedničkih interesa, koja okuplja i živi u međunarodnom odnosu na određenom području, ili je Prsten zajednica organizirana oko zajedničkih vrijednosti i ciljeva uz dodatnu društvenu povezanost unutar šireg geografskog područja – to je stalno prisutna tema, kazao je Zubak, dodavši da ovo drugo bolje zvuči, ali ni prvo nije zabranjeno.
Osvrnuo se na pitanje interesa i koristi, kao i pripadnosti, te zaključio kako je dobro što se s vremenom skinula određena “stigma“ pa se današnja djeca i mladi ne libe reći da su Bosanci ili Hercegovci odnosno Hrvati podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, zaključivši da je to zasluga i Prstena.
Kao vrijednosti koje nas okupljaju naveo je marljivost, poštenje, upornost, ponos, međusobno uvažavanje, tradiciju i raznolikost. Nabrojio je sve važne sastavnice Udruge te zaključio da se, kroz jasne procese i timove, sve rješava za zajedničkim stolom.
“Zajedno smo izgradili snažan osjećaj zajedništva, snage i uključivosti, a rezultat našeg djelovanja trajna je promjena imidža, doživljaja i slike Hrvata iz BiH, Bosanaca i Hercegovaca, na zasluženo bolje mjesto“, istaknuo je Zubak. Govoreći o izazovima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kazao je kako je važno pobuditi i stvoriti interes za Prsten za drugu, a pogotovo treću generaciju, ali i zadržati političku neutralnost, financijsku stabilnost i neovisnost.
Vezano uz procese digitalizacije, zaključio je kako život na društvenim mrežama može dovesti i do razbijanje zajednice te da ne smijemo postati dobro umnoženo društvo usamljenih pojedinaca.
Osvrnuvši se na povijest Prstena i doprinose svih predsjednika Udruge, opisao je to kroz primjer izgradnje kuće te zaključno poručio: “Svi smo pomogli da Prsten postane zajednica kakva je danas, dom u kojoj svaki pojedinac može naći sebe i u njega ugraditi svoje vrijednosti i osobnost“.
Bratić: Prsten ima dušu, Prsten ima srce
Na početku svojeg izlaganja predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić čestitao je svima 19. rođendan Prstena, te dodao da je svojim članstvom u Udruzi i sam postao punoljetan. Ujedno je najavio obilježavanje 20. obljetnice Prstena, uz duhovit popratni komentar kako nije samo šargija, ganga i rera prisutna u Hrvata iz BiH: “Prsten ima dušu, Prsten ima srce, a znamo se mi Bosanci i Hercegovci i kulturno uzdizati pa ćemo našu jubilarnu obljetnicu proslaviti koncertom u Lisinskom“.
Predstavljajući Prsten danas, pojasnio je strukturu i aktivnosti Prstena. Istaknuo je kako je u Udruzi 3588 fizičkih i 230 pravnih osoba, a prema podacima iz 2022. žena je 35 %, a 65 % muškaraca, oko 30 % su u dobi do 35 godina te jednako i od 35 do 50, a oko 40 % ima 50 i više godina. Bratić je napomenuo kako je od nešto više od 46 tisuća udruga registriranih u RH, koliko je njemu poznato, Prsten treća po brojnosti članstva.
Naveo je tijela Udruge i upravljanja, podružnice i ogranke, predstavio Zakladu i klubove. Forum mladih trenutačno ima 451 člana, Klub znanstvenika može se pohvaliti sa 136 doktora znanosti i 245 magistara, Klub poduzetnika ima 230 članova, među kojima su i neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika, a Klub žena jedan je od najaktivnijih. Klub stipendista čine bivši stipendisti Zaklade Prsten, danas odvjetnici, liječnici docenti, doktoranti, magistri ekonomije, agronomije, geodezije, građevine, IT stručnjaci, umjetnici, pridružuju im se i novi stipendisti, a najnoviji Klub zdravstvenih djelatnika već ima 191 člana, među kojima je najviše liječnika različitih specijalnosti.
Među najznačajnijim aktivnostima Udruge Prsten Bratić je naveo 23 časopisa Prsten u nakladi od 10 000 primjeraka, 11 humanitarnih koncerata za Zakladu Prsten održanih u više gradova, šest Prstenovih poslovnih foruma, brojne prezentacije i predavanja u organizaciji klubova, podružnica i ogranaka, razne humanitarne akcije i pomoći, donatorske i blagdanske večeri i druge aktivnosti.
Svoju prezentaciju završio je sa smjernicama što dalje, s prijedlogom da se ojačaju i unaprijede komunikacijski kanali, nastavi osnivanje i reaktiviranje novih podružnica i ogranaka, osnaži suradnja sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i BiH pa i šire, te bolje povezivanje i komunikacija fizičkih i pravnih osoba unutar Prstena, zaključivši kako bi u tome mogla pomoći i ova tribina. Uručio je također zahvalnicu članu UO-a Mariju Stančinu za donaciju Zakladi Prsten u iznosu od 12 tisuća eura, čime je osigurao četiri godišnje stipendije za stipendiste Zaklade.
Jeleč: Rođeni da pripadamo, dajemo i slažemo se
Doc. dr. sc. Vjekoslav Jeleč održao je predavanje pod nazivom Rođeni da pripadamo, dajemo i slažemo se. Osvrnuo se na tri važna segmenta, a to su tradicija, odgovornost i povjerenje. Ukazao je također na kontinuiran rast članstva Udruge Prsten, a uz brojne poučne citate i poruke koje je naveo i komentirao posebno je dojmljiva misao kardiokirurga Jakoba Bergslanda koji mu je jednom prigodom rekao kako mu je Norveška dala život, Amerika slavu, a Bosna vratila dušu.
Osvrnuo se na aktualnu krizu društvenih, ekoloških, moralnih i duhovnih mjerila, govorio o društvenom ili kolektivnom identitetu, kao i o idejama odnosno temeljima zapadnog i europskog identiteta te gubitku identiteta.
“Veza koju stvaramo sa svijetom automatska je i dio je naše biti, mi smo to što jesmo samo zbog interakcije i veze sa svime što je izvan nas! Sinkronost s drugima naš je imperativ, a osnovni impuls života želja je za povezivanjem. Naš je prirodni instinkt da iz atomizacije naše individualnosti prelazimo u holizam grupe”, kazao je Jeleč.
Naveo je kako nagon za traženjem veze u društvu ima četiri tipična obilježja, i to potrebu za pripadanjem, slaganjem, davanjem i naizmjeničnosti, dodavši da je najosnovnija potreba za pripadanjem te da se najugodnije osjećamo u malim grupama u kojima smo dio cjeline.
Sve to povezao je i sa zdravljem, istaknuvši da je društvena potpora jako važna za mentalno i fizičko zdravlje, te zaključio kako je kvaliteta društvenih veza ključna za naše zdravlje, kao i da nije presudno kakav je odnos, nego ima li ga uopće i u kojoj mjeri, a pripadnost Prstenu istaknuo je kao pozitivnu vezu za svakog pojedinca.
Nakon izlaganja i prezentacija, uslijedila je panel-rasprava s idejama i smjernicama za budućnost Prstena. Voditelji panela kao i tribine bili su Jelavić i Ćorluka, a sudionici Lucija Barišić, diplomirana politologinja i stipendistica Zaklade Prsten, Ivija Bernatović, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i dugogodišnja članica Foruma mladih, Ivan Pandurević, dopredsjednik Prstena i osnivač Foruma mladih te predsjednik Uprave Agro Invest Grupe, Anto Novaković, član Predsjedništva Udruge i magistar ekonomije, zaposlen u računovodstvu i digitalnom marketingu.
Teme su bile Prsten na društvenim mrežama – što mijenjati i Prsten za iduće desetljeće, a tijekom panela sudionici su iznijeli neke od ideja i prijedloga kako poboljšati vidljivost Prstena na društvenim mrežama, dobiti više pratitelja pa i članova, kojim sadržajima i aktivnostima privući mlade i kako više angažirati mlađe članstvo, kao i o potrebi i mogućnostima promjena u ustroju i načinu djelovanja, nužnosti još većeg angažmana članstva i mogućnostima širenja Prstena te snažnijeg povezivanja sa sestrinskom udrugom u BiH.
Cilj tribine bio je povezati mlade Prstena kako bi oni svojim novim idejama i iskustvom pridonijeli razvoju Udruge u novom desetljeću, a ako je suditi po velikom odazivu, iskusnih i mladih članova i prijatelja Prstena, možemo zaključiti da Udruga Prsten ima perspektivnu budućnost, ali i da ona ovisi o svima nama.