Kako olakšati zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj i odgovoriti na izazove koji sa sobom nose migracije, zadovoljiti tržište rada i poboljšati administraciju, pitanja su i teme ovogodišnjeg Prstenova poslovnog foruma o kojima se raspravljalo i za koja će se pokušati pronaći odgovarajuća rješenja
Prstenov poslovni forum Zagreb 2024 okupio je 10. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici najviše državne dužnosnike i uzvanike te članove i prijatelje Udruge Hrvata BiH Prsten, koja je u devetnaestoj godini djelovanja organizirala šesti Poslovni forum, ove godine na temu Migracije – tržište rada – administracija.
Pokrovitelj je i ovogodišnjeg Foruma Vlada RH, a uvodnom dijelu nazočili su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković, uz kojeg su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar financija Marko Primorac, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te državni tajnici i savjetnici u Vladi RH.
Među uzvanicima bili su i veleposlanica BiH u RH Elma Kovačević-Bajtal, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH i saborska zastupnica Zdravka Bušić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Svjetlana Maleković, ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević, znanstvenici, rektori, dekani i prodekani, članovi poslovne zajednice RH te brojni gospodarstvenici, državni tajnici, savjetnici u Vladi RH.
Kako pomoći poduzetnicima da budu još produktivniji i uspješniji
Na početku Foruma uzvanike i sudionike pozdravio je predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten Vjekoslav Bratić. Naveo je najznačajnije aktivnosti Prstena, među kojima je i Poslovni forum, godišnje događanje koje se organizira na aktualnu temu.
“Svrha Prstenova poslovnog foruma jest pomoći našim tvrtkama i poduzetnicima, ali i svim drugim poslodavcima, da lakše dođu do rješenja problema s kojima se suočavaju u svojem poslovanju, kako bi bili još produktivniji i uspješniji“, kazao je Bratić te dodao: “Ne utvaramo si da ćemo ovim forumom riješiti sve naše probleme, ali vjerujem da ćemo ih uspješno detektirati i zajedno iznaći odgovarajuća rješenja kako premostiti prepreke i poteškoće s kojima se danas susrećemo.“
Više o temi Foruma govorio je predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Prsten Draženko Mamić, koji je naglasio da se i hrvatski gospodarstvenici u BiH također bore s nedostatkom radnika.
“Snaga zajedništva geslo je naše Udruge Prsten, koja okuplja 222 gospodarska subjekta s oko 11 tisuća zaposlenih. Generiramo 5,5 posto hrvatskog BDP-a i ponosni smo na naša postignuća, posebno na našu Zakladu Prsten. To je naša najbolja investicija jer ulažemo u budućnost“, kazao je Mamić.
Iznio je podatak kako je u jednoj crkvi u središtu Zagreba u proteklim mjesecima kršteno više filipinske nego hrvatske djece te dodao kako to govori dosta o našoj demografiji, ali i o aktualnim migracijama. Istaknuo je važnost suradnje poslodavaca i gospodarstvenika s nadležnim državnim institucijama, poručivši im: “Mi ćemo vama pomoći da shvatite naše probleme s kojima se u poslu susrećemo, a vi nama pokušajte olakšati poteškoće na koje nailazimo.“
Hrvatska bilježi velik gospodarski rast i treba više radne snage
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako Forum uzima u obzir globalne izazove, kretanja na tržištu rada i brojna druga pitanja za koje vjeruje da će ih Vlada uspješno riješiti kao što je to činila i prije.
“U iznimno složenim globalnim odnosima Hrvatska ima zapaženu ulogu, moramo odgovoriti na nove izazove, klimatske promjene i migracije“, kazao je te dodao kako istaknutu ulogu imaju Hrvati iz BiH i u približavanju BiH Europskoj uniji. Zahvalio je Udruzi Prsten na svemu što čini za povezanost Hrvatske i BiH – od humanitarnog rada i dodjeljivanja stipendija do očuvanja kulture pa i ovog današnjeg Poslovnog foruma.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ustvrdio je da će u Hrvatskoj još nekoliko godina vladati velika potražnja za radnom snagom. Poručio je da će Hrvatska i dalje dizati svoj prosjek razvijenosti te istaknuo da nam neće biti uskraćeni europski novci.
“U Hrvatskoj paralelno traje obnova nakon potresa 2020., grade se ceste, željeznice, mostovi, za što nemamo dovoljno građevinskih tvrtki i radnika. I zato je ta golema potražnja, koja i utječe na naš gospodarski rast i koja će trajati još nekoliko godina. Hrvatska je u prošloj godini imala rast BDP-a od 2,8 posto, pet puta veći od prosjeka EU-a”, ustvrdio je i dodao da je Hrvatska u proteklih 11 godina u plusu od 14,5 milijardi eura u odnosu na ono što je uplatila u europski proračun.
Pojasnio je da se nalazimo u velikom tranzicijskom procesu izazvanim globalnim promjenama. “Nema nijednog političkog procesa koji je toliko utjecao na države kao migracije. Hrvatska bilježi velik gospodarski rast i moramo imati dovoljno radne snage. Kako je više ne možemo osigurati kod nas, moramo posegnuti šire. Zato je u javnoj raspravi novi Zakon o strancima koji će regulirati dolaske i popuniti radna mjesta za koja nemamo dovoljno ljudi”, kazao je premijer.
U Hrvatskoj sve više stranih radnika, najviše iz BiH i u turizmu
Ministar Davor Božinović istaknuo je da će Hrvatska biti otvorena i prosperitetna zemlja, omogućiti sunarodnjacima iz BiH da se uključe u njezin rast i razvoj, ali i pokazati kako se zna nositi s problemom ilegalnih imigracija. Partneri u EU-u pozdravljaju način na koji to Hrvatska sustavno čini, a neke zemlje pokušavaju i kopirati naš model, ustvrdio je Božinović.
“Hrvatska je kroz povijest dala mnoge iseljenike, a sada se u nju doseljavaju“, rekao je te dodao da su među najbrojnijim doseljenicima radnici iz BiH. Uoči predstojeće turističke sezone hrvatski sigurnosni sustav poduzima sve da ona protekne u najboljem redu, poručio je. “Ove godine izdano je nešto više 52 tisuće dozvola što je također značajan porast od 38 posto u odnosu na prošlu godinu. Sada je najveći broj tih dozvola izdano u sektoru turizma i to više od 70 posto“, kazao je ministar te pojasnio da se strani radnici zapošljavaju na zanimanjima koja Hrvati ne žele raditi. Ilegalne migracije, naglasio je, nije ono što se podržava i taj problem Hrvatska kontinuirano uspješno rješava, a ujedno olakšava povratak hrvatskim iseljenicima.
Ministar Marin Piletić istaknuo je pak kako Vlada ima jednu od temeljnih zadaća, a to je osnažiti položaj Hrvata u BiH. Dodao je da će uskoro biti dodijeljeni ugovori za koja su osigurana značajna sredstva i zaključio da bi Hrvatska bez imigracija bila siromašnija zemlja. “Hrvatska se nalazi u izazovnoj poziciji s obzirom na tržište rada“, ustvrdio je, poručivši kako je sada administracija puno jednostavnija i brža što omogućava lakše poslovanje.
U top-deset zemalja odakle dolaze radnici, za pet ih trebaju vize
Predavanje na temu Radna imigracija – prilika za gospodarski uzlet Republike Hrvatske održao je državni tajnik za migracije, državljanstvo i upravne poslove Žarko Katić.
“Prvi je put naša država imala pozitivan migracijski saldo 2022. godine, kad se uselilo gotovo 58 tisuća osoba te je razlika iseljenih i useljenih bila 11 700 osoba. Što se tiče onih s neeuropskim putovnicama, 2017. takvih je useljenika bilo 745, dok bi za prošlu godinu ta brojka trebala biti oko sto tisuća, ali točno ćemo znati u lipnju kad podatke objavi Državni zavod za statistiku“, kazao je Katić. Dodao je da je nužno i nadalje omogućavati dolazak legalnih migranata kako bi poslodavci mogli dobiti radnike, iznoseći podatke da je 2016. izdano 4200 radnih dozvola, 2019. njih 75 tisuća, dok ih je lani bilo 172 500. Još uvijek prevladava potreba za manje kvalificiranom radnom snagom, ali povećava se i ona za radnike s višim kvalifikacijama za koje je potrebna tzv. Plava karta.
“Ono što stvara dodatne probleme administraciji jest što je sve više stranih radnika koji za Hrvatsku trebaju vize. U top-deset zemalja odakle dolaze radnici, za pet ih trebaju vize – Nepal, Indiju, Filipine, Bangladeš i Tursku, a samo u prva tri mjeseca ove godine izdano je gotovo 20 tisuća viza“, rekao je državni tajnik. Osvrnuo se i na novi Zakon o strancima koji dolazi, a koji se, prije svega, želi uskladiti s novom direktivom o Plavoj karti, koja bi se izdavala, umjesto na dvije, na četiri godine. Sve veći broj stranaca ostaje u Hrvatskoj i zato je važno na pravi način upravljati migracijskim politikama.
“Mi smo za njih onda odgovorni kad im izdamo radnu dozvolu i kad im izdajemo vizu. Ako se ta osoba bilo gdje pojavi kao tražitelj azila, Republika Hrvatska odgovorna je i ta će osoba biti transferirana RH. Radnici koji žele raditi, koji su dobro selekcionirani, što je vrlo važno, oni su dobrodošli,“ ustvrdio je Katić.
Za bolje razumijevanje svih aktera, unapređenje i rasterećenje administracije te ubrzanje cijelog procesa
Potom je uslijedila panel-rasprava u kojoj su, uz državnog tajnika Katića, sudjelovali ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, savjetnica u Upravi za konzularne poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova Anamarija Džidić te članovi Prstena i poslodavci, Pavo Ćorluka iz Zdravstvene ustanove Ćorluka, Mario Stančin, Skilled Labor d. o. o., i Igor Glavaš, Palace d. o. o., a moderirala je docentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ana Babić, ujedno dopredsjednica Prstena.
Odlazak visokoobrazovanih kadrova i općenito nedostatak radne snage problemi su u Hrvatskoj i u BiH. Od kada su 2020. ukinute kvote za strane radnike, Hrvatska je u potpunosti liberalizirala uvoz radne snage pa se od tada Zakonom o strancima regulira uvoz radne snage iz trećih zemalja. S obzirom na to da potražnja za stranim radnicima raste iz godine u godinu i novi Zakon o strancima treba donijeti brojne promjene kako bi se bolje upravljalo migracijskim politikama i tržištem rada, istaknuto je na panelu. A novi zakon o strancima, koji čeka drugo čitanje u novom sazivu Sabora, trebao bi pomoći u boljem upravljanju migracijama na tržištu rada. Također, prijedlog je da se za zapošljavanje u IT sektoru sposobnost dokazuje i radnim iskustvom, ne samo formalnim obrazovanjem, a propisat će se i da minimalna plaća za visokoobrazovane strane radnike, odnosno one s Plavom kartom, mora biti 1,5 puta bruto prosječne plaće u Hrvatskoj. Bolje će se usklađivati i potrebe gospodarstvenika za radnicima, lakša će biti promjena poslodavaca, oni strani radnici koji su dobili otkaz imat će dva mjeseca da nađu novog poslodavca – samo je dio novina u Zakonu o strancima koje je nabrojio Katić.
“Hrvatska ima najliberalniji sustav dovođenja stranih radnika u Europi otkako je ukinut kvotni sustav, a upravo je HZZ taj koji provodi testove tržišta rada kako bi se vidjelo koja su zanimanja deficitarna“, rekao je Ante Lončar.
Anamarija Džidić kazala je da je, u odnosu na lani, broj zahtjeva za dugotrajnu vizu povećan za 86 posto, a za nju se može aplicirati najranije dva mjeseca prije početka valjanosti radne dozvole. Iako je samo tijekom ove godine dosad izdano 43 000 radnih dozvola za strance, što je 46 % više nego lani, nedostak radne snage i prateća administracija i dalje najviše muče više od 220 tvrtki, pravnih članica Prstena, ali i mnoge druge poslodavce u RH. I dalje se najviše radnih dozvola izdaje u turizmu i graditeljstvu, a i u domovima za starije i nemoćne u Hrvatskoj radi sve više stranaca. Za pomoćne poslove u zdravstvu i socijalnoj skrbi traže se radnici u Aziji i Africi.
Pavo Ćorluka, vlasnik Zdravstvene ustanove, rekao je da u njegovim ustanovama rade njegovateljice i pomoćno osoblje iz trećih zemalja, ali obrazovane medicinske sestre ne može dovesti. Ne samo iz daljnjih zemalja, kako je pojasnio, već i one iz BiH ili Srbije, jer dođu li, procedura dok ne počnu raditi traje minimalno tri godine. Apelirao je zato da se ne ide na pripravnički staž, već da se položi pripravnički ispit te razlika predmeta i sestrama strankinjama koje bi radile, omogući da prihvate posao u Hrvatskoj.
Igor Glavaš, član Prstena i direktor građevinske firme Palace d. o. o. pojasnio je da su strani radnici u njegovu tvrtku počeli dolaziti 2019. godine, a način na koji danas traže građevinske radnike dosta se razlikuje od onog kako se to tada radilo. “Inženjera pošaljemo, primjerice, u Nepal, imamo ondje poligon na kojem radnici pokazuju vještine, a provjerava se i engleski jer bitno nam je da se znamo sporazumjeti. Doduše, oni koji su došli među prvima već znaju hrvatski, odnosno prije bosanski jer kolege su im uglavnom iz BiH“, kaže Glavaš, koji je upozorio i na dugi proces izdavanja radnih dozvola. Po zakonu, ističe, MUP bi unutar 15 dana trebao izdati pozitivno ili negativno rješenje, a nerijetko se radna dozvola čeka i po tri-četiri mjeseca.
Svoja iskustva u posredovanju zapošljavanja stranih radnika te o nelojalnoj konkurenciji, iznio je i prstenovac Mario Stančin iz Agencije za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika Skilled Labor d. o. o., a na kraju se sudionicima Prstenova poslovnog foruma ponovno obratio predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić. U završnom je obraćanju istaknuo da će se proanalizirati sve što se moglo čuti na Forumu kako bi iznjedrili određena pitanja i zaključke, koja će potom usmjeriti prema nadležnim institucijama.
“Uvjeren sam da će i ovaj šesti Prstenov poslovni forum pridonijeti boljem razumijevanju svih aktera i unapređenju normativnih akata, rasterećenju i ubrzanju administracije, a time i cijelog procesa“, zaključio je Bratić, dodavši da je takva praksa već rezultirala donošenjem nekoliko zakona koji su bitno olakšali proces i papirologiju odnosno rasteretili administraciju.
Na kraju Foruma voditelj Mihovil Horvat zahvalio je svima na dolasku i aktivnom sudjelovanju te najavio Prstenov poslovni forum i iduće godine, s nekom aktualnom temom.