Prsten – mjesto susreta i sjećanja na tradiciju i običaje Bosanske Posavine

Kada Sava krene prema Brodu, tada moje misli za njom odu… A kad se Posavljaci okupe u Prstenu, tad se napuni i dvorana i srce! Upravo tako bilo je u predvečerje 9. svibnja 2024. na predstavljanju knjige Niti duše posavske autorice i prstenovke dr. sc. Ružice Sarić-Šušnjara, koja je knjigu posvetila rodnoj Posavini i selu Hasiću ab imo pectore – iz dubine duše.


U prepunim prostorijama Središnjeg ureda Udruge Prsten tražilo se mjesto više, a uz obitelji Sarić i Šušnjara promociji knjige njihove i naše Ružice nazočili su brojni članovi Prstena među kojima su bili i predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić, predsjednik svetonedeljskog ogranka Pavo Ćorluka i predsjednica Kluba žena Ivana Milas, a program je vodila dopredsjednica Prstena Gordana Jelavić.

Podsjetila je da je Udruga Prsten nedavno organizirala i promociju edicije Hrvatski dječji pisci Bosanske Posavine, a u organizaciji Kluba žena knjiga Niti duše posavske predstavljena je i u Osijeku. Prsten je još jednom potvrdio svoju ulogu i kao mjesto susreta i sjećanja na tradiciju i običaje Bosanske Posavine, istaknula je Jelavić.

Okupljene je pozdravio i predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić, koji je zahvalio autorici na hvalevrijednom doprinosu očuvanju tradicije i običaja posavskog kraja i još jednom lijepom događaju u krugu Prstena. “Ne znam ima li itko takvo bogatstvo kao mi u Prstenu, a i vi ste naše bogatstvo”, poručio im je Bratić, posebno pozdravljajući svoje ”ajsiće” iz rodnog mu Hasića.

O knjizi je govorio jedan od recenzenata, prof. Anto Knežević, autor jedinstvenog Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine. Zaključno je istaknuo da ova knjiga podsjeća na starinske škrinje ili čekmeze u kojima je čuvano cursko ruho i vrijedni predmeti. “Autorica zaslužuje pohvalu što je od zaborava očuvala ono što je najvrednije u Bosanskoj Posavini: prijašnje običaje i drage ljude koji su obilježili i obogatili svoj zavičaj”, istaknuo je Knežević, koji je knjigu ocijenio i kao vremeplov po selima Bosanske Posavine.

“Kad je potpisan Daytonski sporazum i Bosanska Posavina razdijeljena, a moje selo i moja župa ostali bez svojih žitelja, prva pomisao bila je izumiranje. Da sve ne propadne, jer što nije zapisano kao da nije ni postojalo, nadušak sam opisala naše posavske običaje”, kazala je autorica, prisjetivši se početaka svojeg književnog stvaralaštva koje je objavilo Senjsko književno ognjište 1996. godine.

Potom je nastavila objavljivati na zavičajnim stranicama Hasićana o običajima i baštini rodnog kraja, povezavši sve u rubrici simboličnog naziva Niti. “Željela sam, poput naših majki i baka, tkati nove tkanice i poveznice za nas Hasićane i sve naše drage Posavljake rasijane diljem svijeta. Ne samo zbog nas koji sada živimo, već i zbog onih koji dolaze, a koje će kad-tad zanimati kraj iz kojeg dolaze njihovi roditelji”, istaknula je. Za Niti duše posavske kazale je da je to “pisala Posavina koja je veća, bolnija i voljenija od jednog čovjeka” te zahvalila svima koji su joj bili potpora i pomogli u nastanku ove knjige, među ostalima, i Udruzi Prsten.

Dio recenzije pokojnog biskupa Mile Bogovića pročitao je Marko Šušnjara.

”Svako podneblje ima svoja obilježja koja se mijenjaju tijekom vremena, ali koja ostavljaju svoj trag u čovjeku i prate ga na njegovu putu kroz ovu dolinu suza”, rekao je, među ostalim, u osvrtu na knjigu Zlatko Grgić.

 

Vizualni ugođaj upotpunila su djeca u posavskim narodnim nošnjama,  autoričini unuci, koji su dokaz da Posavina živi u svima koji je u srcu nose, što je pokazala i sama autorica svojim dosadašnjim radom i ovom knjigom, koja je svojevrstan spomenar.

 

Bila je to večer ispunjena emocijama, i suza i smijeha, a tome su pridonijele dirljive glazbene točke u izvedbi Valentine i Ivone Ević, kao i dijelovi knjige s angedotama i šaljivim stihovima koje su čitale Katarina Sarić, Marija Wagner-Šušnjara i Gordana Jelavić, a posebno emotivno bilo je slušati stihove koje je Ružica Sarić-Šušnjara čitala s posvetom svim majkama uoči Majčina dana.