U organizaciji Kluba znanstvenika i Kluba poduzetnika Udruge Prsten te HKD-a Napredak, u prostorijama Napretkova kulturnog centra u Zagrebu 3. lipnja 2025. održano je predavanje pod nazivom Stresni obrasci i reagiranja u zdravlju i bolesti, koje je održao prof. dr. sc. Zdenko Kovač.
Predavanju je nazočio predsjednik Udruge Prsten Vjekoslav Bratić te članovi Prstena i Napretka, a u ime organizatora nazočne je pozdravio član Upravnog odbora Udruge Prsten Šimun Babić.
U svojem predavanju prof. Kovač navodi kako je stres cjelovit i promjenjiv način prilagodbenog reagiranja čovjekova organizma. Stresori su pokretači stresa, a dijele se na izvanjske (mehanička trauma, okolišna vrućina/hladnoća) i unutarnje (uočavanje opasnosti, emotivno proživljavanje).
Stresni obrasci reagiranja sastavni su dio reagiranja i u zdravlju i u bolesti, istaknuo je Kovač te naveo neka od istraživanja. Prema Walteru Cannonu, gledajući evolucijski, stres sprema jedinku za “bijeg ili borbu“ u predator-žrtva međuodnosu. Taj osnovni homeostatički koncept načelno vrijedi i za čovjekovo reagiranje. Hans (Janos) Selye uveo je pojmove eustres (kratkotrajno reagiranje u zdravlju) te kronični stres (za stresno preopterećenje koje može pokrenuti neku bolest).
Istaknuo je tri stadija u stresu: alarm, prilagodba i iscrpljenje, koji su gotovo u potpunosti izvan voljne čovjekove kontrole. Upravljanje stresnim obrascima je neurofiziološko, a uključuje autonomne i endokrine obrasce.
Objasnio je kako se samoregulacija u ta tri stadija dominantno ostvaruje suprotstavljenim odašiljanjima simpatičkog, odnosno, parasimpatičkog vegetativnog sustava. Spontanoj samoregulaciji pridonose i povratne sprege antagonizirajućih hormona, citokina i kemokina. U eustresnom obrascu neke se funkcije pojačavaju (primjerice, ubrzan rad srca i povišenje arterijskog tlaka), a druge smanjuju (primjerice, kočenje proceduralne i prostorne memorije, smanjen osjećaj boli, usporena probava).
Predavač je prikazao temeljnu fiziologiju stresnih obrazaca reagiranja u zdravlju i bolesti te mehanizme kojima se zdrav organizam prevodi u stanje bolesti. Pozitivni i negativni učinci stresnog reagiranja proizlaze iz “količine“ reakcije, što je dodatno objasnio pomoću nekoliko zornih primjera iz svakodnevnog života, kao i kako distresori pretvaraju homeostazu u alostazu te što je ključni etiopatogenetski učinak prekomjernog opterećenja stresom.
Nakon zanimljivog i poučnog predavanja, tijekom kojeg je prof. Kovač koristio i primjere uporabe umjetne inteligencije u tumačenju stresnih pojava, uslijedio je niz pitanja na koja je odgovarao kroz primjere iz stvarnog života.