“Otvaramo još jedan most koji nas spaja, još jednu poveznicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i poveznicu između Europske unije i Bosne i Hercegovine,” poručio je premijer Plenković na svečanosti otvorenja mosta u Svilaju, na kojem su bili i predsjednici Prstena iz RH i BiH
Predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten Pavo Zubak i predsjednik Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten Marijan Klaić te počasni predsjednik Prstena Marko Pipunić nazočili su svečanosti otvorenja mosta Svilaj 30. rujna 2021., koji su simboličnim rezanjem vrpce otvorili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Svečanosti je nazočio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora u BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, s kojim se premijer Plenković sastao u Odžaku, kao i brojni drugi dužnosnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među kojima potpredsjednici Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica RH u Europskom parlamentu Željana Zovko te drugi visoki uzvanici.
Izvor: Vlada RH
Most Svilaj, dug 660 i širok 29 metara, povezuje autocestu na koridoru Vc s hrvatske i bosanskohercegovačke strane rijeke Save, a njime se nadomješta nedostajuća veza na koridoru koja se nalazi na spoju autocestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Projekt je zajednička investicija Hrvatskih autocesta i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a realiziran je kroz međudržavni sporazum sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U skladu s navedenim Sporazumom troškovi izgradnje objekta podijeljeni su između Hrvatskih autocesta i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u omjeru 50 % : 50 %.
Vrijednost izvedenih radova iznosi 171,8 milijuna kuna, a udio Republike Hrvatske u investiciji iznosi 85,9 milijuna kuna, od čega je 58 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije, odnosno Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Simbolika cijelog projekta je povezivanje i izgradnja mostova među narodima
U svojem obraćanju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da most Svilaj povezuje Europsku uniju i zapadni Balkan i dodala da je od sredstava koja je Europska unija uložila u izgradnju mosta još važnija simbolika koju most predstavlja.
“A simbolika cijelog ovog projekta jest povezivanje i izgradnja mostova među ljudima, narodima, zemljama i kulturama, što je toliko značajno za našu zajedničku budućnost,” poručila je, naglasivši da Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan pripadaju Europskoj uniji.
Uz suočavanje s izazovima današnjice, poput borbe protiv pandemije, potrebno je osnažiti ekonomski oporavak svih zemalja, dodala je, te istaknula da je potrebno raditi na ostvarenju zelenije, održivije, digitalnije i prosperitetnije budućnosti Europe, što je okosnica ekonomskog i investicijskog plana za pomoć zapadnom Balkanu.
Naglasila je i da je ključno da svih šest partnera sa zapadnog Balkana što brže uspostave zajedničko tržište, dodajući da Europska unija iz vlastitog iskustva zna koliko je važno kad nema prepreka i poteškoća na tržištu, zaključivši da je otvaranje ovog mosta simbol olakšanog kretanja bez prepreka.
Regija mora izgraditi najvažniji most od svih – most povjerenja
Što se tiče procesa europskih integracija za zemlje u regiji, predsjednica Europske komisije kazala je da je to tema o kojoj se detaljno razgovara u Europskoj uniji.
“Regija mora izgraditi onaj najvažniji most od svih, a to je most povjerenja,” poručila je i dodala da je uspostavljanje mosta povjerenja dug prema žrtvama sukoba iz prošlosti, ali i prema budućim generacijama. Lideri regije, rekla je predsjednica Europske komisije, u svojem fokusu moraju imati interes građana.
Za ostvarivanje napretka u pregovorima i statusa kandidata, dodala je, potrebni su i iskoraci u ustavnim i izbornim reformama, a Europska komisija spremna je sa zemljama regije zajedno prolaziti kroz svaki taj korak kao prijatelj i partner.
“Trebate nam kako bismo vam pomogli i to kroz poštivanje onoga što je dogovoreno, kroz osiguravanje jednakosti svih građana u Bosni i Hercegovini i njihove ravnopravnosti. To je apsolutno ključno za vašu europsku budućnost,” poručila je.
Na kraju se osvrnula i na situaciju između Srbije i Kosova, istaknuvši zadovoljstvo što je nakon napetosti zadnjih dana postignut sporazum kojim će se deeskalirati tenzije na sjeveru Kosova. Najavila je da će se na samitu između Europske unije i zapadnog Balkana idući tjedan u Sloveniji razgovarati o zajedničkoj viziji budućnosti.
Izvor: Vlada RH
Europa su zajedničke vrijednosti, ali i mostovi, ceste, brodovi, napredovanje i razvoj
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je da je rijeka Sava, jedna od hrvatskih najljepših i najvećih rijeka, ujedno i najdulja prirodna granica između dviju susjednih i prijateljskih zemalja – Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
“Otvaramo još jedan most koji nas spaja, još jednu poveznicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i poveznicu između Europske unije i Bosne i Hercegovine,” poručio je, izrazivši zadovoljstvo što je danas u Svilaju i predsjednica Europske komisije jer njezin dolazak uistinu naglašava simboliku spajanja. Most, dodao je, simbolizira i vrijednosti koje nas povezuju – zajedništvo, odgovornost, povjerenje, međusobno uvažavanje i poštovanje i želja za komunikacijom bez ometanja i kretanjem bez ograničenja.
“Europa – to su uistinu i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, vladavine prava i tržišno-socijalnog gospodarstva. Ali, Europa, kao što dobro znamo mi u Hrvatskoj nakon osam godina članstva, jesu i mostovi i ceste i brodovi i optički kablovi i radna mjesta i obrti i tvrtke i napredovanje i razvoj u svakom pogledu,” naglasio je hrvatski premijer.
Hrvatska i Bosna i Hercegovina surađuju u svim područjima koja će unaprijediti odnose
Izrazio je zadovoljstvo što je ovaj projekt realiziran uz suradnju i financijsku potporu europskih institucija, a najavio je da će već iduće godine biti gotov i most kod Gradiške. “Jačanjem infrastrukturnog povezivanja, povezujemo i naše narode, povezujemo naša gospodarstva, međusobna ulaganja i razmjenu,” rekao je.
Posebna je vrijednost ovog projekta, dodao je, što se nalazi na međunarodnom koridoru Vc te najavio da će Hrvatska već iduće godine dovršiti preostali dio od Osijeka do mađarske granice, dok je u BiH preostalo izgraditi još 200 kilometara od Svilaja do Bijače. Kad se dovrši taj koridor, zaključio je, imat ćemo punu vrijednost i ulogu mosta Svilaj.
Premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska želi iskoristiti ovu prigodu za jačanje odnosa s BiH, naglasivši da 1000 kilometara duga granica ne razdvaja nego povezuje.
“Hrvatska neće dizati nikakvu žicu prema BiH. To radimo s punim uvjerenjem jer znamo koliko je bitno da budemo povezani i koliko takve fizičke prepreke mogu negativno utjecati na odnose između naših naroda. Međutim, to ne znači da nećemo intenzivno surađivati i kad je riječ o zajedničkoj borbi protiv protuzakonitih migracija i u svim drugim područjima koja će unaprijediti naše odnose,” poručio je.
Međusobno povjerenje može se graditi samo ako su tri konstitutivna naroda u BiH uistinu ravnopravna
Idućeg tjedna održat će se sastanak na vrhu čelnika država Europske unije i država zapadnog Balkana, a premijer Plenković kazao je kako će taj sastanak biti prigoda da se na stol stave svi aspekti daljnjeg paketa ekonomske i infrastrukturne pomoći zemljama regije. Dodao je također da će to biti i prigoda da se, 21 godinu nakon prvog zagrebačkog sastanka na vrhu, pošalje snažna politička poruka o tome da je proces proširenja živ i da traje.
“Isto tako, bit će to i prigoda za izgradnju međusobnog povjerenja. A to međusobno povjerenje može se graditi samo ako su tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini uistinu ravnopravna. To znači poštivanje onog što je dogovoreno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom, na konceptu jedne države, dva entiteta i tri jednakopravna naroda,” poručio je i dodao da Hrvatska podržava napore svih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini i institucija Bosne i Hercegovine, uz potporu međunarodne zajednice, da se iznađe rješenje za izmjene Izbornog zakona koje u budućnosti neće dovoditi Hrvate, kao najmanji konstitutivan narod, u situaciju da nemaju svojeg legitimnog predstavnika u najvišim institucijama BiH.
Naglasio je da će Hrvatska, kao prijateljska zemlja, ali i članica Europske unije, nastaviti pomagati Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, kao što će i dalje pomagati oko cjepiva protiv COVID-a 19, ekonomskih ulaganja i razvoja i svih ostalih aspekata u njezinu napretku i blagostanju svih njezinih građana. “Zajedničke vrijednosti, povjerenje i pomirenje temeljna su načela koja nas okupljaju,” poručio je.
Izgradnja mosta važna za sve zemlje koje su naslonjene na koridor Vc
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija u obraćanju je istaknuo je da most u Svilaju iznimno važan investicijski projekt i zajednički uspjeh dviju zemalja, uz potporu Europske unije.
“Zajedno smo pokazali da imamo dovoljno znanja, vještina i hrabrosti da zajednički projektiramo, gradimo i financiramo jedan ovako važan projekt, važan ne samo za naše dvije zemlje, već za sve zemlje koje su naslonjene na paneuropski put i koridor Vc,” poručio je i dodao da izgradnja svakog mosta simbolizira povezivanje ljudi, trgovine, ekonomija i kultura.
“U ovaj je most ugrađena golema želja za povezivanjem građana Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske s obiju strana rijeke Save,” kazao je istaknuvši da su želje za međusobnim povezivanjem često važnije od betona i čelika.
“Ovaj će most za naše građane biti mnogo više od jednog građevinskog objekta. Ovaj će most biti jedan od najsnažnijih simbola povezanosti i zajedništva naših država, smanjit će distancu među ljudima i predstavljat će instrument međuljudske, trgovinske, privredne i turističke poveznice,” poručio je.
Izvor: Vlada RH
Važno je da BiH kao država bude i samostalna i suverena i jedna, ali u njoj se svi moraju osjećati dobro
Odgovarajući na pitanja novinara vezana uz članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, premijer Plenković istaknuo je potporu hrvatske Vlade tome članstvu. Kazao je da je to pitanje nešto za što se Hrvatska zalaže godinama i politika potpore od koje neće odstupiti.
Što se tiče dogovora o Izbornom zakonu, premijer Plenković kazao je da su idući izbori u BiH u listopadu 2022. Dobra praksa oko izbora i u svijetu i u Europi, dodao je, kaže da sve što se treba učiniti oko izmjena Izbornog zakona treba učiniti u godini koja prethodi izborima. Zato su razgovori koji se vode sada došli u intenzivnu fazu.
“Naša pozicija nije samo da zagovaramo poziciju ravnopravnosti hrvatskog naroda. Naša je pozicija vrlo jednostavna – želimo da se slovo, duh, politički dogovor, ozračje koje je postojalo u Daytonu jednostavno vrati na svoje temeljne postavke. Naša je pozicija da ispravimo jednu lošu anomaliju. Nije dobro da se jedan konstitutivni narod, a to su Hrvati, ne osjeća dobro i da se ne osjeća zastupljeno,” poručio je i dodao kako pretpostavlja da ni Bošnjaci ni Srbi ne bi bili zadovoljni da im neki drugi narod bira predstavnika.
Zalažemo se za rješenje po kojem će Hrvati imati svoje legitimne predstavnike u najvišim tijelima BiH
“Shvaćamo osjetljivost i razumijemo koliko je važno da Bosna i Hercegovina kao država bude i samostalna i suverena i jedna, ali u njoj se svi moraju osjećati dobro,” naglasio je premijer Plenković temeljnu poruku hrvatske politike. Istaknuo je da građanski koncept i koncept konstitutivnih naroda nisu daleko.
“Ne možemo reći da je pravo svakoga pojedinca zagarantirano, a onda ono što se dogovorilo, u okolnostima koji su bili nakon agresije, ne bude ispoštovano,” upozorio je i dodao da to nije dobro za budućnost Bosne i Hercegovine.
“Mi nikada ne povisujemo ton, ne dolijevamo ulje na vatru, samo jasno kažemo poziciju i ono što je razumno. Naša je zadaća da rastumačimo to i našim partnerima i to radimo uz sve poštovanje svih triju naroda i svih drugih koji žive u Bosni i Hercegovini,” poručio je premijer Plenković i dodao da se zalaže za rješenje po kojem će Hrvati imati svoje legitimne predstavnike u najvišim tijelima BiH.
Istaknuo je kako te pregovore ne vodi Hrvatska, već politički predstavnici Hrvata i stranaka u Bosni i Hercegovini te da je hrvatska uloga pomoći u boljem razumijevanju do konačnog rješenja s kojim će biti svi zadovoljni.
Upozorio je da nikom nije na korist, niti može biti blagotvorno za međusobne odnose pa ni za europski put, da prođe još jedan izborni ciklus nakon kojeg će opet biti jedan narod koji se ne osjeća dobro u svojoj zemlji.