U organizaciji Kluba znanstvenika Udruge Prsten, u Zagrebu je 22. svibnja 2025. održana tribina i okrugli stol na temu Demografska zbivanja u Hrvatskoj i utjecaj na tercijarno obrazovanje.
Tim povodom u Središnjem uredu Udruge okupili su se članovi Prstena, koje su pozdravili predsjednik Udruge Vjekoslav Bratić i predsjednik Kluba znanstvenika Dražan Kozak, a među sudionicima bili su i dopredsjednica Udruge Gordana Jelavić te član Predsjedništva Upravnog odbora Udruge Vjekoslav Jeleč.
Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a potom je održan i okrugli stol na kojem je sudjelovao i izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Bez sustavnog pristupa mogu se očekivati velike neusklađenosti ponude i potreba poslodavaca
U zanimljivom predavanju prof. Petrinović dao je uvid kako se javno dostupni izvori o demografskom kretanju stanovništva, kao i o stanju primarnog, sekundarnog i tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj mogu izravno povezati u donošenju brojnih zanimljivih zaključaka.
Iz njihova odnosa mogu se utvrditi činjenice koje imaju izravan utjecaj na aktualnu situaciju u hrvatskom visokoobrazovnom sektoru, ali i vrlo pouzdana predviđanja za buduća razdoblja, istaknuo je te objasnio kako je to činjenično stanje postavljeno u kontrast s aktualnim upisnim politikama u Republici Hrvatskoj, ponudom studijskih programa i popunjenosti njihovih upisnih kvota, s obzirom na vrstu studija (sveučilišni ili stručni, redoviti ili izvanredni) i vrstu obrazovne institucije (javna ili privatna).
Sve to imat će izravne posljedice i na tržište rada, gdje se bez sustavnog pristupa mogu očekivati velike neusklađenosti ponude i potreba poslodavaca, u horizontalnom, ali i u vertikalnom smislu, zaključio je Petrinović, dodavši kako se to se, nažalost, uočava već i danas, gdje su upravo ove neusklađenosti jedan od dodatnih razloga neželjenih iseljavanja, kao i izraženih potreba za uvozom radne snage.
Iznoseći primjer iz jednih dnevnih novina, kazao je kako sekundarni obrazovni sektor u RH u ovom trenutku ima kapacitet za obrazovanje 1,23 puta više kandidata nego što ih stvarno upisuje. To je rezultat sve manjeg broja učenika i većeg broja strukovnih kurikuluma. I na sveučilištima broj upisnih kvota raste, a broj kandidata opada, što ne ide u prilog privatnim studijima.
Tercijarni obrazovni sektor u RH u ovom trenutku ima kapacitet za obrazovanje 1,44 puta više kandidata nego što ih stvarno upisuje. Ove brojke jasno pokazuju da daljnje širenje visokoškolskog sektora nikako nije opravdano, pogotovo kad se radi o javnom obrazovnom sektoru koji je financiran iz državnog proračuna, istaknuo je Petrinović.
Što bogatije društvo, to manje djece
Govoreći o migracijskim kretanjima u zadnjim desetljećima, kazao je kako je ulazak Hrvatske u EU bio sigurno jedan od faktora izraženijeg iseljavanja baš u zadnjem desetljeću, a to je povećalo i broj doseljenika, a na primjeru jedne generacije pokazao je gubitak od oko 8,5 % djece koja su se iselila za vrijeme osnovne škole, dok se u zadnjih osam godina broj učenika četverogodišnjih srednjih škola smanjio za čak 19 %.
Na tu temu uslijedio je i okrugli stol, na kojem su sudjelovali profesori Petrinović i Jurić, a u raspravu su se uključili i nazočni članovi i prijatelji Udruge Prsten.
Poznati demograf Tado Jurić ustvrdio je kako izneseni podaci nisu iznenađujući ni neočekivani te da je trebalo puno ranije intervenirati kako ne bi današnja situacija bila tako nepovoljna, a u budućnosti se očekuje još nepovoljnija.
Ukazao je na problem kontinuirane depopulacije i migracije, koja u velikoj mjeri utječe na našu demografsku sliku, dodavši kako su nekoć te “rupe“ popunjavali Hrvati iz Bosne i Hercegovine, što više nije slučaj. Promijenio se i vrijednosni sustav, kao i svjetonazori, u kojem profit postaje prioritet, a to utječe i na demografsku tranziciju, istaknuo je Jurić, zaključivši da je došlo do prevelikog komoditeta te da i kod nas važi ona – što bogatije društvo, to manje djece.
No, da to ipak nije pravilo koje je u potpunosti prevladalo pokazao je primjer jedne od sudionica skupa, uspješne i angažirane profesorice na jednom privatnom veleučilištu koja je majka četvero djece, te je, među ostalima, poručila kako je moguće imati uspješnu karijeru i veliku obitelj. Iako je više iznimka nego pravilo, dobar je primjer i poticaj s obzirom na sve što se moglo čuti.